NEW LIFE - IVF CENTAR SARAJEVO

Ginekologija akušerstvo

 Budući da je naglasak u zdravstvu sada na prevenciji i blagostanju, prva vizija “New Life” Ginekologije je očuvanje zdravlja žene. Mi odvajamo vrijeme da razgovaramo s vama o vašem zdravlju, vašim brigama i vašim ciljevima. Čak i ako izgledate zdravo i osjećate se zdravim, odlazak na godišnji preventivni pregled važan je za vaše zdravlje.

Preventivna njega treba biti redovan dio vaše rutinske zdravstvene njege, a za većinu žena to podrazumijeva posjetu ljekaru jednom godišnje radi općeg zdravstvenog pregleda.

Srećom, postoje mnoge sigurne i efikasne terapije za prevladavanje neplodnosti.

Ova posjeta može uključivati​​:

  • pregled vaše anamneze,
  • pregled dojki,
  • papa test,
  • razgovor o najnovijim mogućnostima za planiranje porodice,
  • test gustoće kostiju,
  • mamogram,
  • obrazovanje o očuvanju zdravlja.

Kada trebate posjetiti našeg specijalistu za preventivni pregled?

  • ako ste seksualno aktivni ili stariji od osamnaest godina,
  • ako planirate uskoro zatrudnjeti,
  • ako ste ranije imali ženske zdravstvene probleme,
  • ako je vaša majka ili sestra imala rak dojke, maternice ili jajnika,
  • ako otkrijete izraslinu ili druge neuobičajene promjene na dojci,
  • ako imate simptome spolno prenosivih infekcija.

Rezultati vašeg preventivnog pregleda mogu ponekad zahtijevati specifičniju njegu. Rezultati testova, simptomi koje imate i saznanja iz vaše anamneze mogu ukazivati na problem koji zahtijeva podrobnije ispitivanje. Naši ginekolozi stručni su u dijagnosticiranju i liječenju takvih poteškoća, ako je potrebno.

Ovi problemi mogu biti:

  • neuredan papa test,
  • abnormalno krvarenje maternice (menoragija),
  • menstrualni grčevi (dismenoreja),
  • propuštene menstruacije (amenoreja),
  • PMS (predmenstrualni sindrom),
  • sindrom policističnih jajnika,
  • genitalne i urinarne infekcije,
  • bolesti grlića maternice,
  • bolesti maternice,
  • ciste i rak jajnika,
  • endometrioza,
  • inkontinencija,
  • kolposkopija (obavlja se nakon neurednog papa testa),
  • miomi,
  • problemi sa stidnicom / vaginom,
  • karlični i vaginalni bolovi,
  • bolesti dojki,
  • menopauza i osteoporoza.

Briga o seksualnom zdravlju od ključne je važnosti – ne samo stoga što se seksualne bolesti mogu brzo širiti među partnerima nego, što je još važnije, mogu dovesti do ozbiljnih i trajnih oštećenja kako za ženu tako i za muškarca.

Kod žena seksualne bolesti mogu uzrokovati blokadu jajovoda, što dovodi do smanjenja plodnosti, a kod muškaraca opstrukciju kanala važnih za prijenos spermatozoida.

Većina spolno prenosivih bolesti može se spriječiti upotrebom kondoma i vodeći računa o tome da se penetracija nikada ne odvija bez zaštite.

Najčešće seksualne bolesti su klamidija i gonoreja; rjeđe su genitalni herpes (koji se također može prenositi oralnim seksom), humani papiloma virus (koji može uzrokovati rak grlića maternice, genitalne bradavice, nazofaringealni rak, rak stidnice i rak penisa), sifilis, hepatitis B i hepatitis C.

Vakcina se može dati kao preventivna mjera, počevši od devete godine života. Vakcina štiti žene od raka, a može i izliječiti rak u ranim fazama.

Humani papiloma virusi (HPV) su grupa virusa koji mogu dovesti do stvaranja papiloma na koži i u vagini. Iako su infekcije koje uzrokuju ovi virusi obično benigne, neke vrste ovog virusa mogu izazvati rak grlića maternice.

Smatra se da žene koje stupaju u seksualne odnose u ranoj dobi ili s više partnera nose veći rizik od infekcije HPV-om. Najbolji način zaštite od ovih infekcija jeste korištenje kondoma. Korištenje kondoma najefikasniji je način da se smanji rizik od infekcije HPV-om.

Pruža li HPV vakcina zaštitu?

Istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju da 40% žena dolazi u kontakt s HPV-om nezaštićenim seksualnim odnosima. Iako većina ovih infekcija nije permanentna, one mogu dovesti do promjena koje se razvijaju u rak. Preporučuje se da se vakcina primi tri puta u periodu od šest mjeseci radi zaštite od raka grlića maternice povezanog sa HPV-om. Vakcina ne pruža zaštitu od svih tipova HPV-a koji uzrokuju rak. Dakle, vakcina ne pruža stopostotnu zaštitu. Postoje uglavnom dvije vrste vakcine na tržištu: prva štiti od 1 podtipa, a druga od 4 podtipa HPV virusa. Međutim, procjenjujemo da su efekti u punom spektru jači zbog unakrsnih reakcija između podtipova. Seksualno aktivne žene se moraju podvrgavati papa testovima u intervalima koje im preporuči ljekar, čak i ako su prethodno vakcinirane, te moraju koristiti kondome.

Prenatalna njega treba započeti čim se trudnoća potvrdi. Zdrava žena s trudnoćom bez komplikacija treba ići na prenatalne preglede jednom mjesečno do 32. sedmice trudnoće, zatim dva puta mjesečno do 36. sedmice trudnoće te jednom sedmično u posljednje četiri sedmice trudnoće.

Prva posjeta uključuje ​​detaljnu procjenu zdravlja žene, ultrazvučno snimanje radi potvrde trudnoće i testove krvi radi provjere krvne grupe žene i svih stanja koja bi mogla potencijalno utjecati na bebu, kao što su talasemija, hepatitis B, sifilis, virus humane imunodeficijencije (HIV) i sl.

Naredne posjete uključuju ​​procjenu stanja žene, mjerenje težine, krvnog pritiska, testove urina (na šećer i proteine) i rasta fetusa. Dodatni testovi i ultrazvučni snimci mogu biti potrebni ovisno o kliničkom stanju žene i/ili fetusa.

Tokom trudnoće:

  • prestanite pušiti i konzumirati alkohol,
  • uzimajte folnu kiselinu,
  • obavijestite svog ljekara o lijekovima koje uzimate,
  • klonite se otrovnih supstanci, hemikalija ili izvora zračenja,
  • opustite se i budite pozitivni.

Dijagnosticiranje i potvrda rane trudnoće

Dijagnosticiranje i potvrda rane trudnoće: Ovo snimanje optimalno se radi prije 10. sedmice trudnoće. Uz dijagnosticiranje i potvrdu rane trudnoće, ultrazvukom se može potvrditi i je li trudnoća unutar maternice.

Utvrđivanje gestacijske dobi:

Ovo snimanje radi se između 8. i 13. sedmice trudnoće i najpreciznije je u određivanju datuma porođaja. To se vrši mjerenjem dužine bebe od glave do stražnjice (dužina tjeme-trtica). Ovim snimanjem može se precizno utvrditi i prisustvo i vrsta višeplodnih trudnoća.

Utvrđivanje rasta:

Može se uraditi u drugoj polovini trudnoće radi procjene rasta i stanja bebe. Prilikom snimanja mjeri se bebina glava, trbuh i butna kost, ocjenjuje količina plodove vode oko bebe, promatra aktivnost bebe i snima položaj posteljice.

Dijagnosticiranje fetalne malformacije:

Predstavlja detaljno snimanje koje se radi između 18. i 21. sedmice. Glavni cilj ovog snimanja je ispitivanje strukturne anatomije fetusa radi provjere većih anomalija, s posebnim fokusom na mozak, lice, kičmu, srce, pluća, želudac, crijeva, bubrege, udove, genitalije i pupčanu vrpcu. Također se ispituju manje varijacije normalne anatomije kod fetusa (soft markeri) koji se nalaze češće kod beba s hromozomopatijom. Osim toga, procjenjuju se i rast fetusa, količina plodove vode, položaj posteljice i protok krvi u maternici.

Doppler ultrazvuk:

Doppler sonografija koristi se za procjenu protoka krvi između posteljice i fetusa putem pupčane arterije, kao i protok krvi unutar glavnih žila poput srednje cerebralne arterije i ductus venosus. U slučajevima kada se otkrije da se fetus ne razvija kako se očekuje, doppler sonografija koristi se za otkrivanje ranih znakova deprivacije kisika. Nalazi pomažu u procjeni stanja fetusa i mjerenju vremena za rođenje fetusa čiji je intrauterini razvoj ograničen. Druga značajna polja primjene doppler sonografije su vođenje trudnoća kompliciranih sindromom međublizanačke transfuzije.

4D ultrazvuk omogućava četverodimenzionalno snimanje vaše bebe.

4D ultrazvukom snimaju se trodimenzionalne (3D) ultrazvučne slike kojima se dodaje element vremena. To vam omogućava da vidite svoju nerođenu bebu u realnom vremenu sa zapanjujućim detaljima.

Približno u 12. sedmici trudnoće možete vidjeti svoju cijelu bebu. Najbolje vrijeme da vidite crte bebinog lica je između 25. i 32. sedmice trudnoće. 4D ultrazvuk posebno je namijenjen za majke koje žele sačuvati fotografiju ili videosnimak svog nerođenog djeteta.

Sva ultrazvučna snimanja obavljaju se pomoću monitora na kojem budući roditelji mogu gledati fetus tokom snimanja. Majka dobiva snimak svoje bebe.

Tokom 4D snimanja mi ćemo snimiti kratki DVD vaše bebe za vas.

Ovim skriningom procjenjuje se rizik od Downovog sindroma za nerođenu bebu. Najprecizniji način procjene rizika od Downovog sindroma je kombiniranje informacija o (1) dobi majke, (2) nalazima ultrazvučnog snimanja iz perioda od jedanaeste do trinaeste (+6 dana) sedmice trudnoće (snimanje nuhalnog nabora) i (3) nivoima dva hormona (slobodni ß-hCG i PAPP-A) u majčinoj krvi.

U trudnoćama u kojima beba ima Downov sindrom postoji tendencija povećanja nivoa slobodnog ß-hCG i smanjenja PAPP-A.

Snimanje nuhalnog nabora predstavlja ultrazvučno snimanje koje se radi između 11. i 14. sedmice trudnoće, a tokom kojeg se mjeri tekućina na stražnjoj strani bebinog vrata (na nuhalnom naboru).

Sve bebe imaju određenu količinu tekućine na tom mjestu, ali kod beba s Downovim sindromom veći je obim tekućine (debljina nuhalnog nabora prelazi 2,5 mm). Ispituje se i anatomija fetusa s obzirom na to da postoje određene fizičke anomalije koje mogu biti dijagnosticirane u ovoj fazi trudnoće.

Gestacijski diabetes mellitus (GDM) je tip dijabetesa koji neke žene razviju u toku trudnoće. Faktori rizika za GDM uključuju porodičnu historiju diabetes mellitusa, historiju GDM-a u prethodnim trudnoćama, dob majke od 35 godina ili više, visok indeks tjelesne mase (BMI) i sl.

Sve trudnice trebaju se podvrgnuti oralnom testu tolerancije glukoze (OGTT) u 26.-28. sedmici.

OGTT metoda u dva koraka uključuje početni skrining test, test tolerancije glukoze od 50 g, a zatim i test tolerancije glukoze od 75 g ili 100 g ako je skrining test bio neuredan.

Žene s GDM treba podučiti kako da održe normalan nivo šećera u krvi kako bi se umanjile mogućnosti nepovoljnog ishoda za trudnoću i bebu, a može biti potrebna “samo dijeta” ili “dijeta plus oralni ili injekcioni lijekovi” za održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi.

Kod žena s visokim rizikom od prijevremenog porođaja (cervikalna inkompetencija, višeplodna trudnoća, prethodni prijevremeni porođaji, abnormalnosti maternice ili ranija operacija grlića maternice) dužina grlića maternice može se mjeriti pomoću ultrazvuka.

Skraćeni grlić može povećati rizik od prijevremenog porođaja.

U takvim slučajevima može se postaviti šav na grlić maternice (cervikalna serklaža) radi sprečavanja prijevremene dilatacije.

Privatna zdravstvena ustanova New Life

Sve primjedbe, sugestije i prijedlozi su dobro došli. Na sva Vaša pitanja ćemo odgovoriti najkasnije do kraja radnog dana.